Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja praznik Bogojavljenje, spomen na događaj kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u rijeci Jordanu i objavljivanje Bogočoveka.
Poslije krštenja, prema predanju, sveti Jovan je vidio kako se nebo otvara i Duh sveti, kao golub, silazi na Isusa.
Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju.
Takođe, prvi put ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: “Ovo je Sin moj”, krštenju Sina Božijeg u rijeci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sletio na Hrista.
Bogojavljenje je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Po vjerskom učenju, u prvoj godini svog javnog djelovanja, Isus Hristos je otišao kod Jovana Krstitelja da ga ovaj krsti.
Na Bogojavljenje vrše se dva osvećenja: uoči praznika u crkvi i na dan praznika na rijeci ili u drugoj tekućoj vodi.
Vjeruje se da je ta voda ljekovita. Smatra se ljekovitom i zaštitom od nečistih sila i čuva se u kućama.
Vjernici se na Bogojavljenje pozdravljaju riječima “Hristos se javi”, a otpozdravljaju sa “Vaistinu se javi”.
Hrišćanstvo uči da se bogojavljenska vodica nikada ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.
Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti.
Takozvani nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se Bogojavljenjem.
Izvor: Glas Srpske
